Kako sprijeciti stres?

	Uznemireni ste, napeti i razdrazljivi. Uzrujavate se zbog sitnica i osjeeate se preoptereceni stvarima koje treba obaviti.
	Niste u stanju razmisljati sabrano kao i obicno. Rastreseni ste, zaboravni, i stalno vam se dogadaju nezgode.
	Osjecate opci umor i iscrpljenost. Manjka vam uobieajena energija.
	Ne mozete se opustiti jer neprekidno mislite0 stvarima koje treba obaviti. Nekada niti ne spavate najbolje.
	Nema mnogo stvari u zivotu koje bi vas mogle obradovati. Nicemu se lijepom ne nadate.

Ova su same neki od znakova koji ukazuju na dosta uobieajen problem koji nazivamo stres. Svi smo mi ponekada pod stresom-imamo osjeeaj ijeskobe i mislimo da nismo u stanju da se uhvatimo u kostac sa zivotom. Nekada se simptomi stresa javljaju u vidu fizickih tegoba - glavobolje, bolovi i uznemirenost u trbuhu, lupanje srca. Uzrocnici stresa su razliciti. Stres maze izazvati neka ozbiljna zivotna kriza, ali i sitni svakodnevni problemi kao sto su brige o poslu ili novcu, bracni odnosi iIi djecije ponasanje. Premda je stres u izvjesnoj mjeri normalna stvar, kad ga je previse maze pridonjeti zdrastvenim problemima, kao sto su sreana oboljenja, neke vrste dusevnih bolesti, te neumjereno uzivanje alkohola i droga. Zbog toga svatko mora biti svjestan stresa i treba naci najbolji put kako da mu se odupre.
Razliciti Ijudi koriste razlicite metode, ali eve nekoliko primjera kako mozete pronaCi metodu koja vama odgovara:

	Uzrocnik stresa ne mora uvijek biti neki dogadaj, nego nag stav prema tom dogadaju. Osobe koje uzimaju teske situacije kao iskusenja koje treba savladati umjesto kao probleme koje ce ih skrhati, obicno se bolje snalaze kad su izlozeni stresovima.
	Nemojte uvelieavati male probleme. Kad nesto krene na lose upitajte se: "Hote li ova biti vazno za deset godina?"
	Izbjegavajte situacije iz kojih bi se mogao razviti stres boljim planiranjem - uzmite si vise vremena za obavljanje poslova take da ne morate zuriti navrat-nanos. Pokusajte izbjegavati osobe ili aktivnosti koje vas ozlovoljavaju
	Nadite vremena za odmor i relaksaciju svakog dana. Ako mislite da zato nemate vremena, podsjetite se da cete stvari uvijek mnogo brZei bolje obaviti aka ste odmorni i pod manjim stresom. Neki od brojnih nacina za odmor i relaksaciju su slijedeci: provedite neko vrijeme sami u tisini, usredotocite se na nesto ugodno - umirujucu glazbu, knjigu iIi casopis, kucnog Ijubimca - ili uzivajte neko vrijeme u toploj kupelji. Nemojte imati griznju savjesti aka ste uzeli malo vremena i za sebe.
	Idite u redovite setnje ili radite neke druge vjezbe u kojima uzivate. Vjezbe su izvrsna stvar za smanjivanje stresa.
	Jedite zdravu hranu. Kad smo pod stresom, lake preskacemo redovite obroke i punimo zeludac kojekakvim masnim zakuskama, slatkisima, i gotovim kupovnim jelima. Ishrana sa mnogo kruha, rite i tjestenine i ostalih preradevina zitarica, povrea i voca, pojacava otpornost na stres.
	Nemojte razbijati glavu s problemima i neuspjesima iz proslosti, Hibrinuti 0 losim stvarima koje bi se mogle dogoditi u buducnosti. Koncentrirajte se na sadasnjost.
	Razgovarajte sa nekim. Preprieavanje problema katkada mote dovesti do njihovog rijesenja iIi, aka nista drugo, pomaze da nam se ne cine toliko crni. Nekada vam drugi Ijudi mogu ukazati na nova stavove i razlicite poglede na probleme i postupke.
	Stupite u vezu sa vasim lokalnim zdrastvenim centrom i raspitajte se da Ii postoje teeajevi ili kazete za relaksaciju na vase m jeziku.

Print this page